.ŠTO U VRTIĆU RADI PSIHOLOGINJA?
Temeljne zadaće psihologinje u vrtiću su: prevencija, rana intervencija, edukacija i istraživanje.
Psihologinja svojim djelovanjem pridonosi razvoju timskog rada u dječjem vrtiću i sudjeluje u stvaranju temeljnih uvjeta za ostvarivanje dječjih prava.
Standardi rada psihologinje u predškolskim ustanovama su usmjereni:
Rad psihologinje u vrtiću usmjeren je prema:
Osim toga, psihologinja odrađuje poslove na razini stručnog tima, surađuje s vanjskim ustanovama i institucijama te se kontinuirano stručno usavršava.
.
Tko je pedagoginja?
Pedagog je stručni suradnik koji prati realizaciju odgojno-obrazovnog rada, stručno pridonosi maksimalnoj efikasnosti postavljenih ciljeva, unapređuje cjeloviti odgojno-obrazovni proces te predlaže inovacije, suvremene metode i oblike rada.
Što radi pedagoginja u vrtiću?
Kada se obratiti pedagoginji?
Pedagogu se možete obratiti kada imate pitanja o roditeljstvu i odgojnim postupcima, funkcioniranjem djeteta u skupini, odgojnim postupcima odgojitelja u odnosu na vaše dijete te odgojno-obrazovnom radu u vrtiću.
KORISNI ČLANCI ZA RODITELJE/SKRBNIKE
BITI DOBAR RODITELJ
Mnogi se roditelji, a posebno oni koji su zaposleni, pitaju jesu li dobri roditelji ako ne provode dovoljno vremena sa svojim djetetom. Naravno da je važno biti s djetetom što je više moguće, ali ako ste odlučili raditi dok je dijete još malo, sigurno ste imali valjan razlog za takvu odluku. Vaša sigurnost i uvjerenje da trebate raditi dat će vam određenu smirenost i umanjiti vašu tjeskobu što ne provodite više vremena s djetetom.
Vaša smirenost pomoći će i djetetu da lakše prihvati vaša izbivanja.
Po povratku s radnog mjesta, iz škole ili vrtića vaš bi dom trebao biti mjesto na kojem se svaki član obitelji osjeća prihvaćeno. U obiteljskom ozračju prihvaćanja najvažnije je da kao roditelj budete psihološki dostupni djetetu – da budete tu za njega kada vas ono treba i želi. Dijete je dio obitelji koja živi zajedno i ono se na svoj način želi uključiti u život obitelji. Na vama je da mu to omogućite.
Nije neophodno odustati od svih kućanskih poslova da biste se bavili djetetom. Istodobno treba imati na umu da kuća u kojoj živi malo dijete ne može biti besprijekorno uredna i da ćete mnoge poslove ostaviti za poslije ili ih jednostavno nećete obaviti. Bolje je npr. zajedno mijesiti tijesto, što će naravno duže trajati, nego žuriti se sami obaviti taj posao da biste se zatim igrali s djetetom neku poučnu igru.
Zajedništvo u obavljanju obiteljskih poslova dragocjenije je za dijete od svih didaktičkih igara. Imajte u kuhinji posudice s kojima dijete „kuha“, neka pere plastične zdjelice, dajte mu malu krpu da briše prašinu, neka vam dodaje kvačice, neka nosi jabuku koju ste kupili u trgovini, neka pridržava metar dok nešto popravljate i sl.
U nekim aktivnostima malo dijete treba odraslog partnera, pa ćete zajedno čitati slikovnice, razgledavati slike i časopise, pričati, crtati, pjevati, plesati, loptati se, šetati, trčati, skupljati lišće u parku…
Igračke i razni didaktički materijali namijenjeni su samostalnoj igri djeteta i važno je da mu se u takvim igrama ne namećete.
Kad se zaigra promatrajte ga, nasmiješite mu se, kimnite glavom – time djetetu dajte do znanja da ga vidite i odobravate njegovu samostalnu igru. Bavljenje djetetom ne znači da s njim ili umjesto njega slažete kocke, puzzle i sl. Ove su igračke već napravljene tako da ih dijete može i želi samo slagati.
Razvojno je puno korisnije da dijete to radi samostalno, to je zalog razvoja pažnje i motivacije.
Igre npr. kockama možete započeti, dati djetetu ideju i poticaj i zatim prepustiti da ono samo istražuje što se sve s time može. Nekada je dovoljno da mu igračku stavite u blizinu da je ugleda i ona će privući djetetovu pažnju.
Sve što radite zajedno vodite tako da zadnji „potez“ prepustite djetetu kako bi imalo doživljaj da je ono dovršilo i uspjelo. Ima jedna dobra poslovica koja kaže: „Ništa ne uspijeva tako dobro kao uspjeh.“ Stvaranje prilika za doživljaj uspjeha svakom je djetetu iznimno važno, a osobito djeci s teškoćama.
Za takve samostalne i zajedničke igre dobro će doći i predmeti svakodnevne upotrebe koje ste prenamijenili za igru (npr. kvačice, plastične boce od šampona i sokova, krpice, šareni papiri…). Dijete će istraživati, razgledavati, slagati, kotrljati, voziti, otvarati, zatvarati, umetati, prazniti, gurati, vući…
Dok se dijete samostalno igra vi možete kraj njega čitati, glačati, slagati posteljinu, kuhati, prati posuđe i sl.
Naravno, važno je da je dijete pod nadzorom, osobito ako je živahno i dovodi sebe ili svoju okolinu u opasnost. Uklonite sve što je opasno, to je bolje nego da mu stalno postavljate zabrane. Važno je da se igra i istražuje u sigurnoj okolini. Onda ćete uživati i vi i dijete.
Obroci, odlazak na spavanje i buđenje te presvlačenje i obavljanje higijene trenuci su u kojima je vaša pažnja, tjelesna i psihološka bliskost te ugodna atmosfera nezamjenjiva. Tada se djetetu treba potpuno posvetiti.
Da bi dijete zadovoljno pojelo svoj obrok, smireno zaspalo, uživalo u čistoći i presvlačenju, važno je nastaviti ugodne rituale iz dojenačkog vremena. Rituali daju djetetu osjećaj sigurnosti i povjerenja. Za to treba vremena kako bi sve proteklo u prisnoj smirenosti i vedrini. To su trenuci kad kućne poslove treba ostaviti za poslije ili ih prepustiti nekom drugom.
Dobar roditelj osluškuje potrebe svog djeteta i stvara uvjete (u vremenu i prostoru) da se te potrebe primjereno zadovolje. On uživa u napredovanju svog djeteta, blagonaklono prima djetetove nezrelosti, tješi ga i smiruje u djetetu teškim situacijama, ne nameće se već je dostupan za interakciju kad god to djetetu treba. On je djetetov orijentir.
Dobar roditelj vjeruje u sebe i svoje dijete, mijenja se i raste zajedno s njim.
IZVOR: www.rastimozajedno.hr
Preuzeto: veljača 2024.
Programi zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane ostvaruju se sukladno programskoj orijentaciji Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Kroz adekvatne sadržaje iz područja zdravstvenog odgoja nastojimo već u najranijoj dobi utjecati na pozitivne stavove prema zdravlju, prehrani, higijeni, te svim onim faktorima koji, posredno ili neposredno, mogu utjecati na djetetov fizički i psihički razvoj.
GRIPA
Prehlada je najučestalija zarazna bolest u svijetu. Gripa je bolest vrlo slična prehladi, ponekad su simptomi isti, ali često jačeg intenziteta i dugotrajniji. Javljaju se najčešće u jesen i zimi. Prehladu i gripu uzrokuju virusi. Virusi prehlade i gripe napadaju nos, nosne sinuse, grlo i gornje dišne putove (ždrijelo i bronhe). Prenose se kapljicama zagađenim virusima, koje u okolinu dospijevaju kašljanjem, kihanjem ili govorom. U organizam ulaze udisanjem ili preko sluznice nosa, grla ili oka.
Uobičajeni simptomi – šmrcanje, začepljen nos, kihanje, grlobolja, kašalj i povišena temperatura javljaju se 1 do 4 dana nakon dodira sa virusom i traju prosječno od 5 do 7 dana. Kod prehlade su simptomi mnogo blaži, u pravilu ne zahtijevaju posebnu medicinsku pažnju. Gripa je ozbiljnija bolest čiji simptomi započinju naglo i zahvaćaju cijelo tijelo. Gripa ponekad može izazvati po život ozbiljne komplikacije pogotovo u male djece, starijih osoba ili kroničnih bolesnika s oslabljenim imunološkim sustavom.
Stoga je važno naučiti razlikovati prehladu i gripu.
Što je prehlada?
• prehlada je blaža infekcija nosa i grla, koja traje najviše tjedan dana
• uzrokuju je virusi i to najčešće adeno i rhino virusi
• mlađa djeca, koja idu u vrtić ili su tek krenula u školu, zbog svakodnevnog kontakta s drugom djecom te zbog toga što u njih imunološki sustav nije u potpunosti razvijen prehlađena su i dvanaestak puta godišnje
• starija djeca imaju razvijeniji imunološki sustav pa se u njih prehlada javlja nekoliko puta tijekom godine
• odrasli su prehlađeni prosječno 2-3 puta godišnje
• u pušača se prehlada javlja češće uz izraženije simptome.
Simptomi prehlade
• hunjavica
• začepljen nos
• kihanje
• grlobolja
• kašalj
• povišena temperatura javlja se uglavnom u male djece.
Što je gripa?
• gripa ili influenca je zarazna infekcija gornjeg dišnog sustava izazvana virusima
• postoje tri tipa virusa influence: virus A, B ili C
• virusi se neprekidno mijenjaju pa ljudski organizam ne može razviti prirodni imunitet
• iako virusi gripe kolaju svijetom cijele godine, gripa se javlja uglavnom zimi
• virusi A i B izazivaju gripu s jako izraženim simptomima i često su uzročnici epidemija
• virus C izaziva gripu u vrlo blagom obliku, ponekad bez simptoma
• virusi se prenose s čovjeka na čovjeka kapljičnim putem.
Simptomi gripe
U odraslih:
• visoka temperatura preko 39ºC, ponekad praćena zimicom
• bolovi u mišićima i zglobovima
• iscrpljenost
• kašalj
• glavobolja
• šmrcanje
• grlobolja.
U djece
Simptomi gripe u djece slični su simptomima u odraslih. Međutim, djeca obično imaju višu temperaturu. U predškolske djece teško je na prvi pogled reći je li riječ o gripi jer slične simptome mogu izazvati i neki drugi virusi.
Komplikacije uzrokovane gripom
Gripa je ozbiljnija bolest od prehlade i može biti fatalna za starije ljude, osobe s kroničnim bolestima i osobe sa slabijim imunološkim sustavom. Najčešće komplikacije su:
• upala pluća izazvana virusom influence
• bakterijska upala pluća
• bronhitis
• miokarditis i perikarditis
• upala uha
• upala sinusa
• Reyev sindrom u djece koja u vrijeme kad uzimaju lijekove koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu imaju gripu
• febrilne konvulzije kao posljedica visoke temperature u djece mlađe od tri godine.
• U ljudi s astmom i drugim kroničnim bolestima pluća može doći do pogoršanja uobičajenih simptoma i povećanja rizika za razvoj upale pluća.
KAKO SPRIJEČITI PREHLADU I GRIPU?
Dok se protiv gripe možete cijepiti, prehladu je nažalost vrlo teško spriječiti. Sljedeći savjeti bit će od koristi u sprečavanju i prehlade i gripe:
• izbjegavajte boravak u zatvorenim prostorijama u kojima boravi mnogo ljudi
• izbjegavajte bliski kontakt s osobama koje imaju prehladu ili gripu pogotovo prva dva do tri dana
• često perite ruke, osobito nakon rukovanja ili dodira s predmetima koje je upotrebljavala bolesna osoba
• držite ruke dalje od nosa ili očiju
• ne koristite se ručnikom kojim se koristi bolesna osoba
• ako su vaša djeca prehlađena ili imaju gripu, nakon igre operite njihove igračke
• provjetravajte i ovlažujte prostorije u kojima boravite
• obogatite prehranu svježim voćem i povrćem
• cijepite se protiv gripe.
Ako ste prehlađeni ili imate gripu, vodite računa o drugima:
• prekrijte nos i usta kad kašljete ili kišete
• upotrebljavajte jednokratne, papirnate maramice i bacite ih odmah nakon uporabe.
Cijepljenje protiv gripe
Najbolji način prevencije protiv gripe je cijepljenje, koje se provodi od početka listopada do sredine studenoga.
Što možete učiniti ako ste dobili prehladu i gripu?
• uzimajte mnogo tekućine
• odmarajte se
• ovlažujte zrak u prostoriji u kojoj boravite
• uzmite bezreceptne proizvode. Ovo nisu lijekovi koji liječe virusnu infekciju, ali će vam pomoći da lakše prebrodite gripu i prehladu
• ne uzimajte antibiotike na vlastitu ruku. Prehlada i gripa su virusne bolesti i antibiotici vam ne mogu pomoći. Tek ako se jave komplikacije kao što su bakterijska infekcija sinusa, uha, bronhitis, upala pluća liječnik će vam, ako je potrebno, propisati antibiotik.
Kada se trebate javiti svom liječniku ako imate prehladu i gripu?
Ako imate simptome prehlade ili gripe ne morate se odmah javiti svom liječniku, pogotovo ako ste inače zdravi. Ali u sljedećim slučajevima nazovite odmah svog liječnika:
• ako se simptomi pogoršaju
• ako simptomi traju dulje od nekoliko dana
• ako ste se osjetili malo bolje, pa su se nakon toga javili ozbiljniji simptomi kao što je mučnina, povraćanje, visoka temperatura, tresavica i zimica, bolovi u prsima, kašalj praćen gustim žuto-zelenim iskašljajem
• ako ste kronični plućni ili srčani bolesnici.
